Login Required

This content is restricted to University of Auckland staff and students. Log in with your username to view.

Log in

More about logging in

Today on The Hui, we take a look at something that started 40 years ago - Te Whare Tū Taua, a place for people to learn everything about Māori weaponry. From learning the art of fighting, striking, blocking and defending yourself to gaining a true insight into te ao Māori.

Julian Wilcox presents a compelling mix of current affairs investigations, human interest and arts and culture stories. Made with the support of NZ on Air and Te Māngai Pāho.

Primary Title
  • The Hui
Episode Title
  • The Hui takes a look at Te Whare Tū Taua and education around Māori weaponry
Date Broadcast
  • Tuesday 12 September 2023
Original Broadcast Date
  • Monday 11 September 2023
Release Year
  • 2023
Start Time
  • 22 : 55
Finish Time
  • 23 : 30
Duration
  • 35:00
Series
  • 8
Episode
  • 28
Channel
  • Three
Broadcaster
  • Warner Brothers Discovery New Zealand
Programme Description
  • Julian Wilcox presents a compelling mix of current affairs investigations, human interest and arts and culture stories. Made with the support of NZ on Air and Te Māngai Pāho.
Episode Description
  • Today on The Hui, we take a look at something that started 40 years ago - Te Whare Tū Taua, a place for people to learn everything about Māori weaponry. From learning the art of fighting, striking, blocking and defending yourself to gaining a true insight into te ao Māori.
Classification
  • Not Classified
Owning Collection
  • Chapman Archive
Broadcast Platform
  • Television
Languages
  • English
  • Maori
Captioning Languages
  • English
  • Maori
Captions
Live Broadcast
  • No
Rights Statement
  • Made for the University of Auckland's educational use as permitted by the Screenrights Licensing Agreement.
Genres
  • Community
  • Current affairs
  • Interview
Hosts
  • Julian Wilcox (Presenter)
Contributors
  • Te Māngai Pāho / Māori Broadcasting Funding Agency (Funder)
  • Irirangi Te Motu / New Zealand On Air (Funder)
- Tihei mauri ora. Ki te taiao, ki te whaiao, ki Te Ao Marama. He toi rangi, he toi matua, he toitangata, ki aue tihewa mauri ora. Ko Te Hui tenei mihi atu nei. Haumi e, hui e, taiki e. E ta rawa kei nei i Te Hui. Kua wha tekau tau te pakeke o Te Whare Tu Taua o Aotearoa. Ka hoki whakamuri ki nga piki me nga heke o tenei kura whakahirahira. - I kite ma o matou i te tangata mau rakau engari kahore ratou e mohio ana he aha tena i o ratou ringaringa. - Na reira i tipu ai te whare i roto i taua ahuatanga. - A ko te ao torangapu ano te titiro ki to tatou pai korero ` ko waima i toa ko wai mai ra nei i hinga i te wiki kua pahore? Captions were made with the support of NZ On Air. www.able.co.nz Copyright Able 2023 Te hunga kua riro ki Tapoko o Te Rangi, haere mai haere. Tatou e tuhaha ake nei i te reo o nga matua tupuna, nau mai ra ki ta tatou hui e tuhaha nei i Te Wiki o Te Reo Maori e. Ko ia nei te whare wananga mau taiaha tuatahi i whakaturia i te ao hurihuri nei. He mea whakatu i nga tau e whatekau ki muri nei e Te Minita Whanake Maori o mua, e te Tohunga Ahurewa nei e Ta Pita Sharples. Moroki tonu nei, he hapai ake i nga mahi mau rakau a nga aweko te whainga matua. I hui kotahi a D'Angelo Martin, ratou ko Ta Pita Sharples, ko tana tamaiti hoki ko Paora. (HAUNTING PUTATARA MUSIC) - Tino pirangi ana te Maori o taua wa ki te noho Maori ki te tu Maori. - Mm. Mm. - No reira hiakai ana ratou moe na matauranga. - PROTESTERS CHANT: One, two, three, four! We don't want your racist tour! - PITA SHARPLES: He kaupapa i rewa ake o roto i te po kerekere. Kokiri ana nga take porotehi, na kona i tahuri atu te marea ki nga aue o ngai Maori. - He rereke te ao Maori i taua wa, to tatou... - Ae. - ...noho ki tenei whenua. Kare te tino mohiotia whanuitia... te whakaakongia to tatou reo me nga tikanga. - I kite ma o matou i te tangata mau rakau engari kahore ratou e mohio ana he aha tena i o ratou ringaringa. - Na reira i tipou ai te whare o roto i taua ahuatanga. (LEADER SHOUTS IN TE REO) (STUDENTS EXCLAIM) - I mahi tahi au me nga toa mau rakau o Te Arawa o te Nota o Te Tairawhiti me era atu wahi. I ako tatou i a tatou. Ko tatou nga morehu o... o te whare tu taua i haere ki te pakanga, ko matou te whakatipuranga e whai atu. Na reira u tatou ki nga matauranga e pa ana ki te ki te whawhai o te Maori, pirangi matou te kawea te kaupapa o te taiaha ki hea ki hea. Kia tipu ake nga tamariki i raro i tena kaupapa kia u ki to Maoritanga. - He matauranga no onamata ka mutu e ora tonu nei kei nga ra o anamata. - Koinei te waka ka kawea nei enei o nga mahi katoa, so... ma tenei mahi o te whawhai e kuhu mai ratou ki roto i te tatau o te whare. (LEADER SHOUTS IN TE REO, STUDENTS EXCLAIM) Ko nga pa ono tuairangi nga karonga tuainuku nga karo taua paua haere te tino kai o Te Whare Tu Taua. Hoiano, i te mutunga iho ko te Whare Tu Taua he matapihi ki te ao Maori. Engari kia tae ki roto katahi ka whanagaia atu to ratou reo, tikanga whakapapa... - Ae. - ...uh, mihimihi whaikorero. - Tena hea ha i tahi o nga matapono o tenei kaupapa? - He waru nga pou ka whai atu i tera momo piki ake. Hei akonga poutahi hei tauira pou rua, pouako poutoru, tama whakaara pouwha, ahorangi tu taua pourima, uh, taura mau taiaha pouono, taura tu taua pou whitu and, uh, taura pou whakarae pou waru. Ehara i te mea etahi wiki marama noiho. Engari mena ka hikoi mai te timatanga ki te whakamutunga ki pou waru, pou tahi he tekau tau te roa, tekau tau, mena kaore he whakata. - He rereke mo ia tangata. He aha i penei ai? Ko nga... Ko nga take o te wa, ka whai tamariki, ka neke taone, ka neke whenua. Moku i te mea potiki tonu ana, uh, waru tau. - Timata! (STUDENTS EXCLAIM) - Tetahi o nga wero nui kei nga wananga kei nga whakangungu. Ko te korero nui i roto i nga tau mena kaore koe ka tae atu ki nga whakangungu, mena kaore koe ka tae atu ki nga wananga, moumou to whakamatautau, e pera ana. E pera ki nga wananga kapa haka ` mena kare tae ki te parakatihi e kore koe ka eke ki te tima. (CHUCKLES) Puta ana ki te ao he ahua mama... mama te haere i te mea kua kite wheako ke koe i te uaua. Kua kite wheako ke koe i te... te whakamatautau i to hinengaro, kua kite wheako ke koe. No reira hei taua wa ka tae koe ki te whakamatautau kua tino takatu, kua matatau te... te tau o te tinana, te tau o te hingaro, te tau o te wairua, kua rere noa nga mahi. - Noa! (STUDENTS EXCLAIM) Toropaepae! - Ko putahi ra toi nga tau ehara i te mea he Maori nahe e piri ana ki te kaupapa. He nui noa atu nga ahurea kua piri ki te kaupapa, he Hamoa, he Hainamana; ko etahi kua neke mai i a Amerika kia rongo ai ratou i te ao Maori. Na wai kua noho mai ratou ki Aotearoa mo te koni atu i te rima tau. Kua u ratou ki tenei kaupapa na te kaupapa ratou i noho mai ai ki Aotearoa nei. No reira, ka nui oti nga hua ko te kongakonga noho tera o nga hua kua... takaiho mai te tepu. - Kua eke te kaupapa ki te wha tekau tau, erangi ko te patai ia, kua ea nga wawata? - I timata te kaupapa nei i te wa o te ngaronga o te reo, i te wa o te ngaronga o nga tikanga, i te kore haha o te ao Maori. Ko tetahi o nga hua nui kua puta i nga tau, ko te hokinga mai o te reo ki te mata o te arero. He maha nga uri Maori ka piri mai ki te kaupapa i runga i te aroha nui ki to ratou ao Maori. - Mai te whakarewatanga tae noa mai ki tenei wa ko wai ka mohio ka tae ki tenei wa me ona hua me ona putanga. Etahi wa ka timata i a koe i tetahi kaupapa Maori kaore koe ka tino mohio ka tae ki whea, engari ko tenei te huarahi tika ka whai atu. (INSPIRING MUSIC) Kua tipu ake te Whare Tu Taua i te taha o te ao Maori; ka huri te ao Maori, ka huri te Whare Tu Taua. Ka huri nga hiahia koingo o te ao Maori ka huri nga koingo hiahia o te Whare Tu Taua. - Hi! - Haramai te korero. Taro kau iho ana, e nga iwi, he tapui tamaka au taua torangapu te iho. A ra ko Kereama Wright, ko Raiha Paki, ko Oriini Kaipara e haere ake nei. Kua auraki mai ano ra koutou ki ta tatou hui e whakamanawa ana i te wiki ki to tatou reo onge kamehameha. A, ko wai ma i tua atu i tenei huihuinga wawau korero nei hei whakatewhatewha i nga take torangapu Maori o te wa. Ko o tatou pukaka e titohu atu nei i o ratou whakaaro ihoiho i tenei wa ko ` Kereama Wright, kaiurungi matua o Aukaha, a ra te hunga kawe purongo Maori o Te Puku o Te Whenua; ko Raiha Paki, kaikawe purongo o mua o ta tatou Hui, kurahautu iaiainei ki Hinana Media; a ko Orini Kaipara, Kaiwhakataki Matua o Newshub... - (CHUCKLES) - ...Kaikawe purongo Maori ano hoki kei ko i a au iaianei na. E hoa ma, tena koutou katoa. - Tena koe. - ...tatou Hui i tenei wa. (CONTINUES IN TE REO MAORI) - Uh, well... (SPEAKS TE REO MAORI) Ae. Ae. (CONTINUES IN TE REO) - (SPEAKS TE REO MAORI) - Mm. (SPEAKS TE REO MAORI) - (SPEAKS TE REO MAORI) ...'he/she/her/him'. Uh... (CONTINUES IN TE REO) - Ae. (SPEAKS TE REO MAORI) (CONVERSATION CONTINUES IN TE REO) (LAUGHTER, CONVERSATION CONTINUES IN TE REO) (CONVERSATION CONTINUES IN TE REO) (CONVERSATION CONTINUES IN TE REO) A ra ko Kereama Wright, a ra ko Raiha Paki, ko Oriini Kaipara haere ake nei. Ka aronui tatou ki nga rohe poti Maori a taihoa ake nei, i ta tatou Hui e whakanui ana i te wiki whakanui i te reo Maori. E ora ai te reo, korerotia. Ko ta tatou Hui tenei e whakakorero ana i nga take torangapu o te wa ki to tatou reo kurupounamu. A, ko Kereama Wright, ratou ko Raiha Paki, ko Oriini Kaipara o tatou pukaka. (CONTINUES IN TE REO MAORI) - (SPEAKS TE REO MAORI). - Meka. - (SPEAKS TE REO MAORI) - (SPEAKS TE REO MAORI) (LAUGHTER, CONVERSATION CONTINUES IN TE REO) - (SPEAKS TE REO MAORI) - Mm. (SPEAKS TE REO MAORI) (LAUGHTER, ALL CHATTER IN TE REO) (CONVERSATION CONTINUES IN TE REO) ...equilibrium. Te Kauhanganui. (CONTINUES IN TE REO) (LAUGHTER) (CONVERSATION CONTINUES IN TE REO) - Ohhh... (CONTINUES IN TE REO MAORI) (LAUGHTER) (CONVERSATION CONTINUES IN TE REO) - Oriini? (SPEAKS TE REO) (LAUGHS) (LAUGHTER, CHATTER IN TE REO) (CONVERSATION CONTINUES IN TE REO) (CONVERSATION CONTINUES IN TE REO) (CONVERSATION CONTINUES IN TE REO) Tena koutou e hoa ma. E whai wahi mai ki ta tatou Hui. Kia mohio mai koutou. Ehara i te mea ko te whakanui i to tatou reo anahenahe tera e whakatoitoitia nei i te ao Maori e te iwi Maori i tenei wiki tonu. Ka rewa ko nga taupatupatu ki nga rohenga poti Maori i a tatou e ngahunga atu ana ki te potitanga. Hei apopo tonu ake timata ake ai nga tautohe rohe poti Maori a Te Hui ki te rohe o Te Waiariki. Aho ko ngaro he poti Maori katoa mara era. Ka whakakite a taihoa ake nei. E hoa ma, he kaupapa nui ano hei nga wiki e tu mai nei ki ta tatou hui. Kua hoki tatou ki tetahi rohe i pakia kinotia e Haumatakataka Gabrielle ki Te Tairawhiti. Locals described it as a tsunami... - Holy (BLEEP)! - ...when Cyclone Gabrielle swept through Te Karaka. - When I opened the door, the river just come, 'Pshoom!' - Every time I come home, it breaks my heart. - Many lost everything, and almost half the devastated homes were uninsured. - Just drive around here ` these people have been through hard times. - So what progress has been made in the last six months? - I didn't realise it would be this difficult. It's not good enough. The insurance companies need to be far more empathetic. (BACKING ALERT CHIRPS) - We as an iwi, we're trying to disrupt the whole industry. I won't be happy until I see them back in their homes. - A tera wiki hoki ka hauma i te kaiarahi o te paati Nahinara, a Chris Luxon ki ta tatou Hui. A kati, kua tairi ake te kete korero a Te Hui ki konei i tenei raro. Kei nga pae papori katoa o Te Hui a matou kawenga korero katoa, ka mutu, kei Newshub, kati co, kati NZ hoki era korero katoa. Kia mau ki te turanga o Taputapuatea. Haumi e, hui e, taiki e. Captions were made with the support of NZ On Air. www.able.co.nz Copyright Able 2023