Login Required

This content is restricted to University of Auckland staff and students. Log in with your username to view.

Log in

More about logging in

Julian Wilcox presents a compelling mix of current affairs investigations, human interest and arts and culture stories. Made with the support of NZ on Air and Te Māngai Pāho.

Primary Title
  • The Hui
Date Broadcast
  • Sunday 29 June 2025
Start Time
  • 23 : 00
Finish Time
  • 23 : 30
Duration
  • 30:00
Channel
  • Three
Broadcaster
  • Warner Brothers Discovery New Zealand
Programme Description
  • Julian Wilcox presents a compelling mix of current affairs investigations, human interest and arts and culture stories. Made with the support of NZ on Air and Te Māngai Pāho.
Classification
  • Not Classified
Owning Collection
  • Chapman Archive
Broadcast Platform
  • Television
Languages
  • English
Captioning Languages
  • English
Captions
Live Broadcast
  • No
Rights Statement
  • Made for the University of Auckland's educational use as permitted by the Screenrights Licensing Agreement.
www.able.co.nz Copyright Able 2025 - Kua pukei atu nga mate ki runga i te aroaro o Matariki, e kia nei ko Matariki kainga kore, kahore nei he kainga pumau mo te tangata i tenei ao. Nga mate o te wa, haere mai, haere. Tatou kei te pito ora, tihewa mauriora! A, nau mai ra ki ta tatou hui. E tu ana ki te marae o Te Mahurehure ki mui te aroaro o Te Whare Wananga o Taumata o Kupe. Ko ia tetahi o nga tino kaiwhakaniko i te reo Maori. Mai, mai, mai. Nana i hua taki ake i te kaupapa o te papakupu reo Maori e kia nei ko Te Pataka Kupu. Ko ia tetahi o nga tino kaiwhakamaori korero, inara ko nga tuhinga Wiremu Hakipia. Kua whakamaoritia e ia aha kua hau te rongo ki te ao. No reira, e aha ke ana a Takuta Te Haumihiata Mason iaianei ra nei? A, he aha nei te take, i whakanohio atu a ia hei toki nui i roto i te ao reo Maori, hei matanga reo Maori? - Ka whakatipuhia matou ki te hapu. Ki te whanau ki te hapu. Ki to matou kuia ki Te Waiarani. He hapori Maori. Kaore he reo Pakeha. Ko te reo Maori te reo i te kainga. Ko te reo Maori te reo, ahakoa haere ki hea. Ne? Koina te reo. Kaore he reo Pakeha. Ana e whai nei tatou kia pera ano o tatou kainga, ne? - Ko Takuta Te Haumihiata Mason. He whata kupu, he pataka korero, he pou whakawhirinaki I te reo Maori. Ahakoa tana noho ki te paepoto o te kura. - Kaore I pai ki a au te haere ki te kura. - I roa rawa pea matou e korero Maori ana i te taenga atu ki te kura ki te Hai Kura I Whakatane, nei na, kare au I paku marama e aha ana te aha, e korero ana te Maori mo te aha, kare au i marama. Kia pono au. Koira I mutu ai taku kura. Tekaumarima aku tau, ka mutu taku kura. - No reira, e hia nga tau i a koe na ka puta te tono a Timoti ma kia haere koe ki Te Whare Wananga? - Kua 30-ma-aha ra aku tau ka haere au ki Te Whare Wananga. - Ne?! - Ae. E ai ki te whakatauki, ne ` kare e mutu kia waiata rawa te wahine momona. (BOTH LAUGH) - No reira he aha ra tau e hiahia ai hei mahi mau? Ka tae atu ana ki Te Whare Wananga he aha tau e hiahia ai? - Kare au e mohio. - Ne? - Ae, he pono tonu. - He whakarongo ki te tono a nga tohunga. - Ae. I whakarongo au ki a Timoti, I Whakarongo au, i whakaaro au, 'Oh akene ka taea e au tetahi paku mea nei.' Aua, kare au e mohio. Ka haere au i te ra whakauru, ne, te ra whakauru atu` ka haere atu au, penei i te heahea nei. - (CHUCKLES) - Kare au e mohio he aha te whare wananga. - Ahakoa tana kuare pahi ki Te Whare Wananga, ko ia tetahi o ana pukenga, o ana tautohito, o ana tino puawaitanga. Kua hau Te rongo tangi reo, o Te Haumihiata ki te ao, me tana whakaako i a Ngai Pikoko. No reira, ka whakapotaetia koe e te whare wananga, ha whakawhiwhia koe ki to tohu, ka puta te whakaaro i tera wa, e tika ana kia whai tonu atu koe i te huarahi e pa ana ki te reo me ona ahuatanga katoa i tera wa? He haere noa iho nei mo te tupono ka tae koe ki tetahi ahuaranga e matau ai koe ka aha koe i roto i nga tau? Ne? - Koina tonu. - Kaua e teka! - Koina tonu! - Kia pono taku ki atu ki a koe. Matau, e whakapono ana matou, well, e pohehe ana matou iaiainei, erangi e whakapono ana matou na Te Atua i tohu i a koe. - E he. - (LAUGHS) - Kare i pera. - No reira, no hea ke mai enei pukenga reo Maori o te tuawahine nei nana ano te reo Maori i onoono, i morimoria, i whakaroperope. - Ko te ao turoa toku ao. Ne? He pai ki a au te manu Maori, te rakau Maori. Nga tipu Maori katoa. Te Ao Maori! Ne? Koira hoki taku ao. I a au e tamariki ana, ka kite au i nga korero a... Hakipia, ne, ko te ao turoa ano tona ao. Na, he timatanga pai tena. Ne? Ko au tenei e whakapono ana ` ko Te Haumihiata e noho atu nei, ne, na taku whanau nui tonu, ne, i penei ai ahau. Kia haere maua ko taku mama ki uta, ki te kato pikopiko, era mea katoa. Ka tere mai i a au. Ehara tena i te pikopiko. He mea ke tena. Kaua e raua atu ki te kete. Ne? Ana. Kotahi noa te korero mai. Ae. - Koira te mea i whakaaro ai au, kotahi tonu ` Rauru ki tahi. - Ae. - Kotahi tonu te korero. Mau tonu i a koe? - Kua mau. - No hea ke mai tena tuwhai ahuaranga? - He Maori hoki! He Maori hoki ahau. - (CHUCKLES) Erangi tera te Maori, ara noa atu nga Maori e mohio nei ahau kahore i pera rawa te ahua. - - Akene kaore I herea e nga mama ki uta. - Ka roa ka roa, ka hua ko etahi mahinga reo Maori, e kore rawa e kaheko mai i te kapu o te ringa ako i te reo. - Kare e tika kia kite a tatou mokopuna, tamariki mokopuna, tuarua, tuatoru tua-ano no iho, ne, kia riro ma te kupu Pakeha e whakamarama i te kupu Maori. Kare hoki e taea e te reo Pakeha. Ko te waiata rongonui e whakau ana I taku e ki nei, ko te waiata a... Kiri Te Kanawa. - Oh, Kiri Te Kanawa. - Kiri Te Kanawa, ne, te tangi a te manu nei a te... - # A te tarakihi i te weheruatanga o te po. Ae. - # Tara ra-ta kita, kita. # Ana, he manu. Ne? Te tarakihi. - Te tuhinga o nga tuhinga i roto reo Pakeha mo tenei mea mo te aroha me te whai ai ` Romeo raua ko Hureiata. Koira te tino tuhinga tera, tino tuhinga. - Oh, ki au... Ae, he tino tuhinga tera. - I runga ano I te mohio, na Pei Te Hurinui i whakamaori i nga korero a Wiremu Hakipia, te tangata whai rawa o Weneti, nana ano i whakamaoriake, kahore pea i tau ki runga i a koe tetahi ahuatanga i tetahi wa e mea ana ko wai ahau te whakamaori ake i enei mahi i oti i a Pei Te Hurinui, i era momo tangata, i tera tino tangata i te wa i a ia? I tau rainei te whakaaro ki runga i a koe e mea ana ko au Te Pei Te Hurinui i tenei ao e huri amiomio nei? (BOTH LAUGH) Ne? - Kao! E tama! - Ko tae koe kei tera taumata iaianei. Te taumata e korerohia ake nei, ne? Ko koe ki a matou ko koe Te Pei Te Hurinui i enei ra nei. - He pai ki a au. Ka mutu i reira. - Oh. Ka pai to karo i enei patai. (LIGHT MUSIC) - Ko te tikanga ia kua kotaotao hauwai a Te Hau, erangi ehara i te mea ka mariri noa, ka puangiangi noa rainei a ia taokioki ai. Kua riro mana ano e ngaki i te reo ki te Taura Whiri I Te Reo Maori. No reira, i whakaaro ake matou me whakahaere matou i tetahi wahi whakamatautau. I te mea, hei au e tahi rerenga korero ki te reo Pakeha. Mahi ahua tiripapa, ne. (LAUGHS) - Ne? - Ehara i te mea naku enei rerenga korero. He rerenga korero rongonui anei ki te reo Pakeha. Mau e whakamaori ake. 'Do or do not, there is no try.' - He aha nei te korero? - Na Yoda tena korero. (CHORTLES) 'Do or do not, there is no try.' - Ae. Well, ko te tika o te korero, ne, 'Mahia te mahi, hei aha noa iho ranei.' - He korero ano. 'There are none so blind as those that cannot see.' - Kei te marama tera. 'Kaore he kanohi pura, 'atu i te kanohi 'kare e pirangi kite.' - (GIGGLES) - Ae, ka pai. - Koira pea te tikanga. - 'What's in a name? 'That which we call a rose by any other name would smell as sweet.' - Ko te nuinga o te hunga e whakamaori ana i te korero Pakeha, ko te korero Pakeha hoki e ki ana, 'Wherefore art thou Romeo.' - Ae. - Ne? Ko te nuinga e whakamaori ana I te 'Where for ` kei hea koe?' Kao. Ehara koina te tikanga o te korero. Ko te korero ke e patai ana, 'He aha koe i tapaina ai ko Romeo?' He aha te tikanga o te ingoa? 'What's in a name?' - What's in a name? Ae. - 'Ki te tapaina te pua taua he ingoa ke, 'ka mau tonu tona kakara.' - Ooh! Marama! - Kei te wharangi 97. Hokona te pukapuka! (BOTH LAUGH) - Ka te hokona e au. (GIGGLES) No reira, he aha te whakahau a Te Hau ki te iwi e hiakai ana ki ona pungapunga? - Kia kaha tatou. Ne? Ahakoa te mea e ako ana tatou, e whai ana tatou. Ko te reo Maori tetahi. Kare e oti i te 10 tau, i te 20 tau, i te 30 tau. Mutunga kore era mahi. Te whai I te reo. - Kia ita e nga iwi. Ko Matariki ma Puanga te kaupapa nui o Matariki i tenei tau. Taro kau iho ana, ko Puanga te iho o te korero. A, ko matua Rereata Makiha te pu o te korero. - Hoki mai ano e nga iwi ki ta tatou hui, e whakamanawa ana i a Puanga, te whetu nui o te tau. Mai, mai, mai, ko Rereata Makiha tera e mahi ana i nga mahi whakanui i a Puanga i tenei wahanga o te tau. No reira, he aha ke ia nei nga korero tua atu a te matua nei a Rereata e pa ana ki a Puanga ` te whetu nui nei i te Kahui o Rangi? Tena koe i tenei ra, i tenei wahanga o te tau. Ko te patai ra ia, he aha nga iwi nei o Hokianga e ata korero ana, a, e whakanui ana i a Puanga? Ina ra te motu e hangai ana ki a Matariki, he aha nga korero? - Hoino te mea i a matou, ko Puanga te whetu ka pihi ake i te pae i mua noa atu i a Matariki, ina noho mai koe i roto Hokianga, tata Kirihimete ke katahi ano koe ka kite i a Matariki, no reira he iti noa iho, he torutoru noa iho nga korero mo Matariki. Tetahi o nga korero e mea mai nei nga matua ko Matariki kainga kore, ne? Engari tua atu i tena, horekau e tino nui ana nga korero mo Matariki. Engari ko nga... nga mahi hoki mo Puanga, mo nga kaiwhakato kai ne, mo te whakato kai, te whakariterite i a koe, ne. Ka ara mai a Puanga, na ka timata koe te whakariterite i a koe, na ka to a Rehua, ka ara mai a Takurua, e tika ana kua oti ke wau nei whiriwhiringa he aha wau nei mahi mo te tau hou nei. - No reira kia whakapumau ahau i tena korero ki taku hinengaro, te wa ka ara ko Puanga, ko te whakatikatika koe i nga whakaoti i te tau, ne, whakaoti i nga mahi, i te tau kua pahure. - Ae, ae. - Ka tae ki te wa e ara mai a Takurua, na kua timata te tau hou. - Ae, ae. - I waenganui kua whakariterite koe i a koe ano kia pai mo te tau hou. - Ae. Engari te mea tuatahi, ka panga atu e koe nga mea koretake kihai i oti i a koe. (LAUGHS) Kaua e toia mai nga mea koretake ki roto i te tau hou ne. - Ae. - Kauparehia atu, ka panga atu kia kaua ano e kitea, engari hoino ko te korero, mehemea he kaupapa tau kore e taea e koe te kaupare, te panga, me whakahoungia ne. Ano nei he kaupapa hou ka toia e koe ki roto i te tau hou. - Ko tona rite ki nga korero Pakeha e meinga nei he ki taurangi i te tau hou Pakeha nei, New Year's Resolution? - (LAUGHS) Aua hoki. - (LAUGHS) Erangi ko tetahi mea nui kua rangona e au, e korero ana koe, ehara i te mea e korero ana koe mo Matariki me Puanga nahenahe, e korero ana koe mo Takurua, e korero ana koe mo Rehua, he mea nui tena ne, kaua rawa e hangai ki tetahi kahui whetu, kotahi noa iho nei? - Ae, he tini nga whetu, ka mutu ina ata wetewetehia e koe nga whetu... ka kitea ai kua mohio koe kei tehea wa o te tau koe, ne, pera me te korero ra ne i tukuna mai nei e nga matua, ko nga tohu e rua ne i makaa ki runga ra hei tohu mo te rangi, na kore te tangata e mohio, kei hea tera wahi, engari ko taua e mohio ana tera te wa ka tere te inanga ne. E korero ana mo... Whakaahu Kerekere raua ko Puanga i te pae o te rangi ne, ka tere te inanga. Wera nga kitenga a nga kaumatua, nga matua o konei. - Na e rongo hoki ana ahau i te hononga ehara i te mea e titiro ana te tangata ki nga whetu anahe nahe, erangi me titiro hoki te tangata ki te whenua, ki te moana, ki nga awa ` ki te taiao, ne. - Ae, ae. I pera hoki ratou pera` na te mea he` nga whetu i whakamahia nei e matou o te kainga nei mo nga kai. Ahea ka whakato koe i te kai, ahea ka whakariterite koe i to mahinga kai, ahea koe ka hauhake me te wa ka mohio koe ahea te wa tika mo te haere ki te hi karati, te wa e tere ai nga tuna, nga orea, na tera te whaka` me tae koe ki te awaawa, ne mua atu o te terenga o te tuna, koira ta mo a matou nei maramataka o te kainga nei he moata. Tahi ra te moata, tona ka mea mai etahi, horekau e mohio ana ki te mea, e he ke ana wa koutou maramataka. (BOTH LAUGH) Ka mea atu au te take i moata ai ne kia tae koe i te tahi ra i mua atu o te terenga ` tera te take. - Na, kia hoki ake au ki nga korero nei i te mea kua tae ki tera wa iaianei, ko te motu e whakanui ana i a Puanga me Matariki i tenei taha, ko Matariki ma Puanga. He pehea o whakaaro ki tera tuwhai ahuaranga? - He aha nei te korero a nga matua? Kua tae ki te wa, ne. Kua roa ke e huna ana nga korero mo puanga, ne? E whai ana te motu i a Matariki, ka mutu ka warewarehia e etahi atu o nga tangata, era atu o nga tini whetu e whakamahingia ana e tena iwi, e tena iwi. Te take e u tonu ana matou kia Puanga, i te mea he marama te kite. - Mm. - He marama te kite. Me te mea, ina mohio koe kei hea a Puanga ka mohio koe ahea ka ara mai a Tautoru na kei hea a Taumata Makuku, na me... me Matariki, nga whetu ra o Matariki, he tini nga whetu. - Ae. Koina tetahi mea nui ne, kia kaua e hangai ki nga whetu ki te whetu kotahi noa iho nei, ne? - Ae, kia ora. Ae, ae. - Ae. Me te titiro ano i korero ra taua mo te taiao, kua rongo hoki au i a koe e korero ana i te wa o te kai, te whakato kai, te hauhake. He mea nui katoa wena i te wa i a taua e korero nei mo te Puanga nei me te Matariki, wena mea katoa ne. - Ae. Hoinano nga mea e mahia nei taku mohio o te kainga o te haukainga ne, ko nga tirohanga tirotirohanga o nga whetu whakarongo ki nga hau, tirotiro i nga tai, o nga tai o te ao mo nga mahinga kai ke te take ne. Nga mahinga kai me te terenga o nga ika, te terenga o nga tuna ne, kia mohio he kai katoa nga aronga ma matou o konei o te kainga. - Na kia Titiro taua hei taupoki ake i a taua korero, ki tau, ki wau ranei e hiahia ai, ka oti ka tutuki nga awhero ko taua e ohia ake ana kia oti i te tau e haere mai ana. Korero mai koe ka ara mai a takurua, na ko te wa tena e titiro ai koe ki te tau hou. He aha rawa tau e hiahia ai, e ohia ake nei ka whakatutukihia i a wai ake ranei i roto i te tau te haere mai nei? - Me hoki ano tatou ki nga mahi a nga matua, nga tupuna, tenei te wa whakaritea, whakamahia mai nga mahinga kai, whakato kai te mahi ne. Tera te mahi nui mo nga mea o matou o runga i te whenua ne. Engari mo nga mea ka noho mai ki nga tahataha moana, tenei te wa ka tirohia ake hoki e ratou, ahea ka paopao mai nga nga ika nunui o te moana, na whakaritea te wa ka haere ki te hi karati, era momo mea ne. Kia hoki ano ki nga ture a nga matua tupuna, nga tikanga ra i whaitia e ratou i o ratou nei wa. - E te matua e mihi ana, mou i whai wahi mai ki a matou. Kei konei taua, kei Hokianga, kei to rohe. - (CHUCKLES) - Ae, ko te Hokianga ki raro, ko Hokianga ki runga, pai a Hokianga ki runga, heoi ano. Engari e mihi ana mou i whai wahi mai ki a matou. - Tena koe. - Tena koe. Ka nui te mihi ki a koe e te matua. A i rongo koutou i te korero a Rereata, e ki ana ko Puanga, te wa toto i te kai. Taro, kau iho ana ko Maumahara te kaupapa. He wa toto i te kai, toto ana i te tangata ano hoki ki te whakanui i te matahi o te tau i ta tatou hui i haere ake ana. - Kia ora mai ano. Kua hau te rongo o Kasey raua ko Karena Bird ki te motu whanui, i a raua mahi tunu i te kai. I whakahaeretia e raua ko tetahi kaupapa ki tenei marae tunu ake o Te Mahurehure e ki a nei ko Maumahara. I reira, a Kayne Ngatokowha Peters i rongo ana i te apungapunga o te kai, me te akuaku o te wai, me te reka o te reo Maori. (INTENSE MUSIC) - Ko te mura o te ahi. - Actually, we probably need to chop some more halloumi. Do you want to grab the halloumi out of that fridge? - Te wahi taurikura mo Kasey raua ko Karena. - So we've got five vegetarians. - Neke atu I te tekau tau ki muri, toa ai tenei tokorua te whakataetae Masterchef Aotearoa. - 20 out of 20! - Inaianei, ko Maumahara te kaupapa hou. He hakari hei whakanui i to raua tamarikitanga. - I a au e whakaaro ana ki te kupu maumahara, i whakaaro au ki toku tamarikitanga, i whakaaro au ki oku tipuna, i whakaaro au ki etahi korero hitori. - # Mauria mai... # - Kei Te Mahurehure Marae ki Tamaki Makaurau te hakari nei. - Yep, you're on the end, Auntie, so there's C1 to 2. - Come on. - It's all go in the kitchen. Everyone's very excited. It's buzzing. Whoo! - We've got aunties; we've got our younger sister who hosts out the front. Our dad does the dishes; we got our cousin. So for us it's a whanau affair, and to be able to work together is an awesome experience. - Hei timatanga mo ia wahanga kai, he kiriata e whakaatu ana i te maharatanga tamariki e hangai ana. - When we design dining experiences we want them to be immersive. We want people to come in, and we've created a whole different world. We're able to... - Transport people. - Yeah, transport people into different worlds for each of those plates. So this is for our dish which is based on bonfires and Maketu growing up. We'd light our own fires and cook pipis. (UPBEAT MUSIC) (LAUGHTER) - This is the Garage Party dish? - This is the Garage Party` I wish we had a singer right now. We should put some tunes on. - Yeah. - We can lay it over. (LAUGHS) - I remember, like, our aunties uncles and mum and dad ` they'd all be singing, laughing in the garage. - I'm just putting the bechamel down, which is the cheese sauce that goes under the pie. - So in this pie we have lamb leg, gravy, and we have a mint jus that goes on the top. - And then get a bit of everything with the cheese sauce and this stuff right here. Oh yeah, that's sick. Yeah. - Oh wow, OK. - In there. - I think it's missing like a... (LAUGHS) Nah, that was yum. - Yeah, I know. - I want to eat all of it now. - Good, ka pai. - Yeah, eat it all. - Mena e mohio ana koe ki Maketu, ka mohio koe ko tera te wahi o nga pies - Maketu Pies. No reira kaha kai maua i nga pies. Nga kopaki miti. - Ae, ki nga garage parties, cos you could buy the big boxes. - And everyone would just have them in their freezers. - Korero mai e pa ana ki te wa tuatahi i kite koe te mea whakarite kai. - Ko toku maumahara tuatahi i a au ki te kainga e tunu ana a Mama etahi rewana. I te tino hiahia au ki te ako, ki te tunu i te paraoa rewana, engari i whakarite toku mama i te kihini. She laid out newspaper all over the ground and all over the countertop. I a au e timata ana ki te ako i te whakarite i te paraoa, kia tino ngawari te clean-up i muri ake. - (LAUGHS) - Koira taku maharatanga tuatahi. (BUGLE PLAYS 'THE LAST POST') - He wa a Matariki e maumahara ai tatou ki a ratou ma. - E ono nga pereti kai o tenei tina ` ka timata ki te whakanui, ki te maumahara ki nga hoia ki te Maori Battalion. - We do a crudo of snapper. We make these poppy flowers out of rice paper. - We like to say our kai is not fine dining, but creative dining is the ahua of it. - Ko tenei pereti, e pa ana ki te korero Maori. - So this is supposed to look like a soap, and it has white chocolate and then a kawakawa and mango passion fruit sorbet. Speaking te reo Maori, so we wanted to use some type of symbolism to show that on a plate. And so for us, Mum was talking about, you know, they used to use soap if they were speaking Maori in kura, so we designed a soap, but it's actually delicious. - I te tangi ana etahi, nga kaumatua. - Ae, i tae mai ki te tina nei. E mahara ki aua ahuatanga ki roto i tenei whenua. - Kei te reo ona whatu nehe; kei te reo ona whatu hou. - Pai ake i te kore. - Koira. - Pai ake i te kore? He aha tera? - Better than nothing. - Better than nothing. - Oh yeah? - Yeah, pai ake i te kore. And I think that's the thing with reo. I remember thinking like, 'Oh, I'll start saying it out loud when I know more.' It's like, there's never a good time to start, so you just need to start and say what you know and then that's going to help it grow. But when you keep it in here, waiting for the moment you know everything, that moment doesn't actually exist, so wherever you start is a good place to start. - Hi, girls. Hi, girls. - Marama ana te kitea, he hakari whai tikanga nui tenei ki te tokorua nei. - Haere mai, Auntie. Being able to host it here at Te Mahurehure with our aunties and uncles and cousins, it's like, when all of those things come into place, it is really fulfilling mahi. - Thanks, everybody. That's a wrap. Let's play the music! (APPLAUSE) - Ka nui te mihi ki nga kaikorero katoa i purero ake i ta tatou hui i tenei wiki. Me te mihi nui ki te marae o Te Mahurehure nana matou i whakakainga ake ki konei i tenei po. Hei taupoki ake i tatou mahi katoa i te hui i tenei wa, he waiata hou. He mea tito na Kaylee Bell, ratou ka Ahorangi Rangi Mataamua, ko Troy Kingi, ko Rob Ruba. Ko Matariki Hunga Nui te ingoa o te waiata nei. Kati ake, e nga iwi, hei te wiki e tu mai nei tatou hui tahi ano wai. Kia mau mau ki te turanga o Taputapuatea. Haumi e, hui e, taiki e! (UPBEAT MUSIC) Captions were made with the support of NZ On Air. www.able.co.nz Copyright Able 2025 - Ko te reo te take.